𝐑𝐄𝐙𝐈𝐌𝐄 𝐆𝐄𝐍𝐄𝐓𝐒𝐊𝐄 𝐒𝐋𝐈𝐊𝐄 𝐁𝐎Š𝐍𝐉𝐀𝐊𝐀
Kratki pregled trenutne genetske slike Bošnjaka kroz Y-DNK i autosomalnu DNK analizu, regionalnu podjelu uzoraka, zastupljenost haplogrupa i poređenje starobalkanske i slavenske genetske komponente.
- Do danas su analizirana 2.302 Y-DNK uzorka, od čega je za 2.081 poznata općina porijekla.
- Prikazane su regionalne razlike u stopi testiranosti i učešću pojedinih Y-DNK haplogrupa.
- Autosomalna analiza obuhvata 390 uzoraka za područje BiH i Sandžaka-Zete koristeći Dodecad K12b model.
Prikaži tekst objave
REZIME GENETSKE SLIKE BOŠNJAKA
na dan 27. decembra 2025. godine
Mapa 1 - Podjela bošnjačkog etničkog korpusa po regijama
1. Sjeveroistočna Bosna; 2. Srednja Bosna; 3. Bosanska Krajina; 4. Istočna Bosna; 5. Hercegovina; 6. Sandžak-Zeta; 7. Torbeši; 8. Pomaci.
Y DNK analiza
Do danas su testirana 2.302 Y DNK uzorka. Za njih 2.081 je poznata općina porijekla i stoga je korišten ovaj broj za analizu rezultata. Budući da je nivo testiranosti različit u pojedinim regijama, postotci su prilagođeni brojčanom učešću svake regije u ukupnom bošnjačkom korpusu. U ovaj broj su uračunati i javni i privatni uzorci.
Najbolje testirana regija je Sandžak-Zeta; potom slijede Hercegovina, Istočna Bosna i Bosanska Krajina. Najmanje testirana područja, odnosno područja za koja ima najmanje podataka, su Sjeveroistočna Bosna, Srednja Bosna, Torbeši i Pomaci.
Objavljene tabele prikazuju stopu testiranosti muškog bošnjačkog stanovništva po regijama, broj testiranih bošnjačkih uzoraka po regijama i Y-DNK haplogrupama, procenat pojedinih Y-DNK haplogrupa po regijama, kao i komparaciju učešća pojedinih Y-DNK haplogrupa kod Bošnjaka za: samo BiH, BiH i Sandžak-Zetu, te sve regije.
Autosomalna DNK analiza
Autosomalna analiza je ograničena na područje BiH i Sandžaka-Zete. U obzir je uzeto 390 testiranih uzoraka čija oba roditelja potiču iz jedne od šest navedenih regija. Za kalkulaciju je korišten statistički model Dodecad K12b.
Autosomalna analiza pokušava odgovoriti na pitanje koliki je udio dvije glavne genetske primjese kod današnjih Bošnjaka: starobalkanske komponente iz željeznog doba i doseljenika iz Anatolije tokom rimske vladavine na Balkanu, te slavenske komponente nastale velikim seobama naroda sa sjevera nakon 4. stoljeća naše ere.








